Ljetne boljke kućnih ljubimaca

Vi ste ovdje

TOPLOTNI UDAR

Životinje teško podnose vrućine. Opće je već poznato da se psi ne znoje cijelom površinom tijela, što im dodatno otežava borbu s vrućinom. Zato tijekom velikih vrućina nemojte tjerati životinju ni na kakav tjelesni rad – šetnje pomaknite za ranojutarnje ili kasnovečernje sate, putovanja također pomaknite za hladnije dijelove dana. Na put sa sobom uvijek nosite vodu i posudu za vodu (ima praktičnih putnih posuda koje su i spremik i posuda u jednom). Omogućite svojim ljubimcima boravak u prozračnim prostorijama, ne zatvarajte ih u sparne podrume, lođe, balkone i slično i nikada, ali baš nikada ih ne ostavljajte u automobilima.

Životinjama koje žive vani osigurajte hladovinu i dovoljno vode te, ako je ikako moguće, dio dvorišta sa zemljom ili pijeskom u kojima si oni mogu iskopati rupu. Nemojte im braniti kopanje tih rupa, oni to rade instinktivno kako bi se rashladili.

Naročito teško vrućine padaju polarnim pasminama, odnosno pasminama koje potječu iz hladnih krajeva i prilagođeni su životu u hladnim klimama i u blizinama hladnih voda – samojed, haski, malamut, retriver... Tim pasminama trebali bi omogućiti i bazen s vodom u kojem mogu ležati kako bi se rashladili.

Prije sezone vrućina vlasnici bi trebali pripremiti svoje ljubimce za toplije dijelove godine na način da se dobro iščetka podlaka i dlaka, oslobode prljavštine i pripreme za toplije vrijeme.

Posebno upozorenje vlasnicima pasa koji se šišaju je da, suprotno uvriježenom mišljenju o „ljetnim frizurama“ i šišanju „do kože“, to nije preporučljivo jer dlaka je psima zaštita, kako od hladnoće, tako i od vrućine i sunca. Jako kratko ošišani psi ne smiju na sunce jer će vrlo brzo dobiti opekline pošto nisu prilagođeni životu bez dlake i nemaju pigmet u koži koji bi ih zaštitio od sunčevih zraka. Zato oprez i ako je baš nužno da pas ide na sunce, namažite ga nekom kremom za zaštitu od sunca sa visokim zaštitnim faktorom.

Ukoliko dođe do toplotnog udara simptomi su nesvjestica, mučnina, povraćanje, ubrzano disanje i rad srca, tjelesna temperatura iznad 40 stupnjeva. Tada za prvu pomoć probajte rashladiti psa – istuširati ga mlakom vodom, zamotati u hladan ručnik i potražite veterinarsku pomoć u najkraćem roku.

I zapamtite – ako ne možete držati gornji dio dlana na asfaltu 5 sekundi, tada je prevruće za šetnju!

 

BUHE

Za razliku od pasa, buhe vole vrućinu! Iako buha ima i zimi, ljeti se infestacije buhama naročito rasplamsaju pa je to jedan od najčešćih problema s kojima se vlasnici susreću. Mačje buhe naročito su opasne jer žive i razmnožavaju se u okolišu (za razliku od psećih koje to ne mogu) te stoga nerijetko infestiraju domove vlasnika što predstavlja vrlo ozbiljan problem.

Kako biste ovo izbjegli na vrijeme potrebno je borbu protiv buha proširiti na cijelu godinu, ne samo na ljetne mjesece, te redovito ljubimca štiti od parazita nekim od sredstava na tržištu : ampule, ogrlice, tablete. Ovdje je potrebno napomenuti da većina ampula na tržištu djeluju oko mjesec dana, ogrlica ima raznih i njihov raspon djelovanja  je od mjesec pa do 8 mjeseci.

Ako se životinja infestira buhama tada je potrebno najprije primjeniti sredstvo koje trenutno ubija buhe (šampon ili sprej) i tek tada primjeniti sredstvo zaštite poput ampule, tablete ili ogrlice. I uvijek treba tretirati oklinu u kojoj životinja boravi – kućicu, ležaj, jastuk, prostoriju...

 

UPALA PERIANALNIH VREĆICA I ALERGIJE

Toplo vrijeme vrijeme je intenziviranja alergija. Životinje mogu biti alergične na sve što se nalazi u okolini – pelud, biljke, prašinu, grinje.... Postoje testovi na alergije i ako se vaš ljubimac bori sa simptomima alergije dobro bi bilo testirati ga i provesti hiposenzibilizaciju što vam, u konačnici, može uštedjeti novac i živce.

Ipak, kod blažih oblika alergija vlasnici si uvelike mogu olakšati i sami.            

Najčešći oblik alergije s kojim se u praksi susrećemo je alergija na hranu.

Psi i mačke još se evolucijski nisu priviknuli da razne dodatke u hrani poput začina, umjetnih boja i okusa, konzervansa i raznih drugih aditiva.

Alergija na hranu najčešće se manifestira pretjeranim punjenjem i upalom perianalnih vrećica što se onda manifestira svrbežom cijelog tijela i otvaranjem rana po tijelu, najčešće na leđima, butovima (tzv. hot spot); životnja se češe i stvara si rane po tijelu, vuče guzu po podu (tzv sanjkanje), liže šape, a nerijetko se jave  i upale uha jer životinja češanjem unosi prljavštinu u uho i dolazi do infekcije.

U takvim težim slučajevima potrebno je vrećice (žlijezde) isprazniti, isprati te aplicirati antialergijske lijekove, promijeniti hranu i životinju zaštiti od ektoparazita.

Ono što vlasnici mogu učiniti sami jest da, ako vam pas ili mačka imaju problema s perianalnim vrećicama, s dolaskom toplijeg vremena prijeđite na kvalitetniju, hipoalergenu hranu, tretirajte životinju antiparaziticima (jer i blaga invazija buhama u ovom slučaju može pogoršati svrbež i njegove posljedice) te odvedite životinju na preventivni pregled i pražnjenje perianalnih vrećica. Na taj način uštedjet ćete i novce i živce, a svom ljubimcu omogućiti bezbrižno ljeto.

 

UPALA UHA  I SJEMENKE DIVLJEG JEČMA

 Ljeti su nešto češće upale uha kod pasa i mačaka. Razlog tomu često je gore spomenuta alergija i unos infekta u uho češanjem, ali isto tako ljeto je i sezona divljeg ječma koji je raširen po livadama, a čija je sjemenka građena poput strelice i lako ulazi u otvore poput uha ili, također često, između prstiju. Tako izazivaju iritaciju, te životinje, ovisno o mjestu gdje je sjemenka, neprestano liže mjesto, otresa glavom, a organizam reagira upalom na strano tijelo te se situacija dodatno komplicira. U tom slučaju strano tijelo treba odstraniti što uglavnom podrazumjeva sedaciju ili opću anesteziju životinje i sve rizike koje ona donosi.

Ono što može pomoći u prevenciji jest da se životinjama s dugim i poklopljenim ušima izbrijava unutarnja strana uške kako se sjemenka ne bi imala za što prihvatiti te da dobro pregledate ljubimca nakon šetnje po livadama i češljem iščetkate sjemenke koje su se uhvatile za dlaku.

Upale uha, osim stranog tijela, izazivaju i paraziti (ušni šugarci), bakterije (najčešće stafilokoki i streptokoki), virusi i gljivice (Malassezia spp.). Vanjsko uho odnosno kanal povoljno je za razvoj mikroorganizama jer je u mnogih pasa često poklopljeno i bez ventilacije što stvara mračne i vlažne uvjete za razvoj mikroorgnizama i gljivica. Iz istog razloga je i liječenje upale uha dugotrajno i teško i podrazumijeva ispiranje slušnog kanala i aplikaciju lijekova lokalno, tretiranje protiv parazita,  a često, iz prije spomenutih razloga, i terapiju neke primarne bolesti poput alergija.

 

KRPELJI

Sezona ljeta i proljeća sezona je krpelja. Krpelji prenose nekoliko različitih bolesti od kojih je vlasnicima pasa možda najpoznatija babezioza, protozoarna bolest koja se manifestira propadanjem crvenih krvnih zrnaca što dovodi do pojave anemije i žutice te općeg infekcioznog sindroma .

Ono što je kod ove bolesti bitno napomenuti jest da babezije krpelj može u psa unijeti u bilo kojoj fazi života, bez da se bolest odmah razvije. Babezije se u kroničnom tijeku bolesti „pritaje“ u organizmu i čekaju pad imuniteta životinje, kada se bolest rasplamsa. Tako da, ako primjetite neki od znakova bolesti, ne znači da to što se ne sjećate kada ste zadnji put vidjeli krplja na svom psu, pas nije obolio od babezioze.

Riješenje je da ljubimce redovito tretirate protiv ektoparazita nekim od prije spomenutih sredstava tijekom cijele godine i da, ako primjetite da je pas bezvoljan, samo leži, ne jede, odmah, bez odgađanja, potražite pomoć veterinara jer samo pravovremena intervencija osigurava oporavak životinje.